Skip to main content
CVM TV News (Video)

Rapò CAPRI montre Jamayik pa gen sistèm pou swiv depans sou timoun, pandan Palman kenbe règ anglè-sèlman

Kingston
Skip to transcript

Jamayik te fete Jou Nasyonal Timoun nan vandredi nan mitan nouvo egzamen sou fason leta envesti nan jèn yo ak sa yo jwenn an retou. Yon nouvo etid ke UNICEF Jamayik te kòmande epi Caribbean Policy Research Institute (CAPRI) te pwodwi konklui ke peyi a toujou pa gen yon sistèm fòmèl pou swiv depans piblik ki vize timoun atravè minisè ak ajans gouvènman yo.

Rapò a, Room for Improvement: The Gap Between Public Spending and Child Outcomes in Jamaica, CAPRI dekri l kòm premye odit konplè nan kalite sa a depi plis pase ven an. Li avèti ke menm kote yo aloke gwo sòm, rezilta yo souvan pa rive atant yo. Direktè rechèch CAPRI a, Dr. Diana Thorburn, te di CVM Television ke « Jamayik ap depanse sou timoun, men san swiv serye li pa ka wè kote lajan ale oswa poukisa rezilta yo rete dèyè ». Anviwon 86% depans ki gen rapò ak sa a absòbe pa konpansasyon, salè, ak depans jeneral olye de sèvis dirèk.

Edikasyon rete pi gwo pati envestisman ki gen rapò ak timoun. Thorburn te di Jamayik aloke anviwon 5% pwodwi enteryè brit (PIB) ak apeprè 19% depans gouvènman santral nan edikasyon—nivo ki pi wo pase anpil peyi ki pi rich—men pwodiktivite ak avansman aprantisaj rete fèb. Done Nasyonzini yo site nan etid la endike ke nan laj 18 anpil elèv pase anviwon 11.4 ane nan lekòl men reyalize aprantisaj ekivalan a apeprè 7.1 ane sèlman. Chèchè yo di envestisman ki twò ba anvan timoun antre lekòl—nan nitrisyon, sante, estabilite lojman, ak stimilasyon bonè—mine depans klas pita.

Pami rekòmandasyon CAPRI yo gen swiv dedye atravè ajans ki depanse sou timoun, rebalance depans pi lwen pase edikasyon, rapò pi solid nan Child Protection and Family Services Agency (CPFSAC), ak ranvèse dekline an tèm reyèl nan finansman plasman an fanmi ant 2017–2018 ak 2020–2025–2026. Rapò a remake tou sipò ki ap retresi pou atizay, kilti, ak espò malgre angajman politik repete.

Pi bonè nan semèn nan, Palman vin tèt pè a yon lòt diskisyon nasyonal sou lang ak idantite. Nan mèkredi, pòtpawòl opozisyon an sou kilti, endistri kreyatif ak enfòmasyon Nekisha Burchell te louvri premye kontribisyon sektorèl li nan kreyòl jamayiken. Prezidan Chanm nan Juliet Holness te sispann li nan kèk segond, li site règleman ki an vigè depi 1964 ki mande pwosedi yo fèt nan anglè.

Burchell te kontinye pita nan anglè, li agiman ke « pa gen fòrem ki pi apwopriye pou adrese kilti pase lang majorite Jamayiken yo sèvi chak jou ». Manm gouvènman an te sipòte Prezidan an; manm opozisyon an te di yo te dwe kite li kontinye. Echanj la te fèt pandan Jamayik kontinye debat sou refòm konstitisyonèl, repiblikanis, ak idantite nasyonal.

Dr. Ron Lewis, pwofesè adjwen lang, kilti ak sosyete nan University of Technology, Jamaica, te di Palman ta dwe reflete moun li reprezante e ke kesyon kreyòl la depase pwosedi pou rive nan eritaj kolonyal ak tretman egal. Li remake ke elèv etranje ki pase Primary Exit Profile resevwa akomodasyon lang, pandan timoun jamayiken ki pale kreyòl jeneralman yo sipoze konnen anglè byen. Lewis te ankouraje depase yon fo chwa ant patwa ak anglè, men li te di tou ni depite a ni Prezidan an te ka trete moman an diferaman, ki gen ladan yon sispansyon fòmèl règleman yo.

Sendike soti nan CVM TV News (Video) · pibliye okòmansman nan .

13 lang disponib

Lòt kouvèti

Toupatou nan Kingston

· OFMOP bay