Skip to main content
Fim jamayiken Stew Peas egzamine obeah, rityèl lanmou ak rezilyans kreyatif
The Guardian (Jamaica)

Fim jamayiken Stew Peas egzamine obeah, rityèl lanmou ak rezilyans kreyatif

St. Thomas

Yon nouvo fim long metraj pa sinematis jamayiken ki genyen prim Sosiessia Nixon ap atire atansyon sou obeah, sistèm pratik espirityèl ak gerizon ki enfliyanse pa Afrik de Lwès e ki depi lontan kontinye egziste nan Jamaica.

Fim sispans Nixon lan, Stew Peas, suiv Tessa, yon detektiv jamayiken ki vin obsede ak yon asasina ki poko rezoud, jiskaske sa kòmanse devore li. Lavi prive li kòmanse depatcha tou apre li sispèk Neil, mari li, tonbe anba enfliyans Marcia, yon sèvant yo fèk anboche.

Konplo a vin pi boulvèsan lè Tessa aprann Marcia t ap mete yon eleman kache nan manje Neil yo: san règ. Nixon di istwa a santre sou yon kwayans jamayiken selon ki yon fanm kapab kenbe yon gason nan yon relasyon lè li ba li manje stew peas prepare ak san sa a, sa ki fè plat abitye ki fèt ak pwa wouj ak vyann lan tounen yon cham lanmou.

“Fim sa a konsantre sou kwayans obeah jamayiken ki pèsiste a, selon ki yon fanm ta ka ‘mare’ yon gason nan yon relasyon lè li sèvi l yon manje ki fèt ak stew tradisyonèl pwa wouj ak vyann, ki vin tounen yon posyon lanmou pisan lè yo ajoute san règ li ladan,” Nixon te di.

Nixon vle pwodiksyon an ankouraje diskisyon piblik sou relasyon difisil ant Krisyanis ak obeah. Pratik la, ki mare ak eritaj afriken Jamaica, kontinye egziste menm si otorite kolonyal yo te entèdi li nan ane 1700 yo, epi li toujou ilegal.

“Pratik pou mare yon gason ak stew peas rete yon gwo tabou nan Jamaica, e mwen te vle louvri yon konvèsasyon. Mwen te vle gade sistèm kwayans sa a an pwofondè. Jamayiken yo souvan di kwayans touye e kwayans geri, sa vle di kèlkeswa sa ou kwè, se sa k ap rive. Donk, èske bagay sa a vrèman mache?” Nixon te di.

Sinematis la di pwòp orijin li te ede bay istwa a fòm. Li soti nan St Thomas, pawas kotyè nan sidès Jamaica, yon kote yo konn rele pafwa “pawas obeah”, e li di rankont nan lavi reyèl te enfliyanse fim nan.

“Lè m t ap grandi nan St Thomas, mwen te ekspoze anpil ak obeah,” Nixon te di.

Pwodiktè ak aktè Ava Eagle Brown, fondatè Jamaica’s Black River Film Festival, di fim nan ta dwe konekte fò ak odyans Karayib yo, enkli Jamayiken k ap viv aletranje. “Gen anpil nan nou nan fim sa a, bagay ki fè nou jamayiken yo – sitou si w nan dyaspora a … li mennen w tounen lakay.”

Brown, ki parèt tou nan Stew Peas, blag ke fim nan ka fè kèk gason vin pi sispèk lè lè manje rive. “Li pwobableman pral fè kèk gason gade fanm yo ak sispisyon epi mande: ‘Kisa ou te mete nan stew peas mwen an?’” li te di. “Men, seryezman, mwen te di pitit gason m pou l asire li pa manje okenn stew peas nan men okenn fanm!”

Sonjah Stanley Niaah, yon espesyalis jamayiken nan etid kiltirèl ki dirije Centre for Reparation Research nan The University of the West Indies, di kwayans sou stew peas la reflete yon konpreyansyon afriken selon ki eleman ki soti nan lanati, tankou san règ, pote pouvwa. Li di yo kwè pwa wouj yo kache san an pou gason yo vize a pa remake li.

Stanley Niaah di fim nan kreye espas pou egzamine tradisyon espirityèl afriken yo, tradisyon pouvwa kolonyal ewopeyen yo souvan defòme, kondane ak kriminalize, sitou paske pratik sa yo te asosye ak rezistans ak soulèvman pami Afriken yo te mete nan esklavaj.

“Moun nan pati sa a nan mond lan se moun desandan afriken, e gen yon pantheon espirityalite afriken nou genyen nan san nou, nou eritye l … Men [jodi a], espirityalite afriken pa jwenn atansyon, pa jwenn sibstans, yo pa anseye l nan lekòl, nou tèlman pè tèt nou, n ap neglije li,” li te di.

Li te montre tou friksyon ki kontinye egziste ant adorasyon kretyen ak espirityalite afriken nan Karayib la, pandan li fè remake legliz la te sanksyone esklavaj. Li di lwa atravè rejyon an te fòme an pati pou anpeche moun ki te esklav yo rasanble, kit se pou adorasyon kit se pou rebelyon, e eritaj sa a toujou vizib nan Jamaica’s Obeah Act.

Stanley Niaah di Jamaica dwe kontinye pwodwi fim ki prezante kominote ak kilti Karayib yo ak konfyans, menm pandan peyi a ap fè fas ak travay rekiperasyon difisil apre Ouragan Melissa.

Brown, ki te anile Black River Film Festival ane sa a apre Ouragan Melissa te kraze anpil seksyon nan Black River, kote evènman an abitye fèt, di Stew Peas ofri “yon reyon lespwa” nan yon moman kote sektè kreyatif Jamaica ki vo plizyè milya dola ap eseye reprann fòs.

“Ane sa a mwen te oblije ranvwaye Black River Film Festival la, sa ki te yon gwo kou paske li te fè pati fason kreyatif jamayiken yo t ap kòmanse konekte ak mond lan, enkli kontak nan gwo rezo tankou Canal+ ak Netflix,” li te di.

“Ouragan an detwi anpil bagay! Li detwi enfrastrikti, ekipman, epi pou kèk moun li detwi lespwa. Se poutèt sa nou bezwen pwojè tankou sa a ki montre rezilyans Jamayiken yo, epi ki voye yon mesaj bay mond lan ke nou toujou ap fè mizik ak fim, epi n ap ajoute koulè vèt, lò ak nwa tipikman jamayiken sa a nan amizman.”

Komisè fim Jamaica a, Jackie Jacqueline Jackson, di pwodiksyon tankou Stew Peas montre fòs ak elan ekonomi kreyatif lokal la. Li dekri fim nan kòm “yon temwayaj pisan sou rezilyans, entèlijans kreyatif ak detèminasyon endistri kreyatif Jamaica a”.

“Li enpòtan pou kontinye vanse epi montre Jamaica toujou ouvè pou biznis. Lè nou voye siyal sa a, sa ankouraje pwodiksyon entènasyonal yo retounen nan Jamaica, sa ki gen yon efè pozitif sou travay ak depans nan pwodiksyon fim,” Jackson te di.

Sendike soti nan The Guardian (Jamaica) · pibliye okòmansman nan .

13 lang disponib

Lòt kouvèti

Toupatou nan St. Thomas

· OFMOP bay