Skip to main content
Abeng Radio·Live news
0 listening
Jamaica Information Service (Video)

Jamaica vize enèji renouvlab, transpò ki pi an sekirite ak telekominikasyon ki pi solid pou 2026/27

Skip to transcript

Ministry of Energy, Transport and Telecommunications Jamaica di pwogram 2026/27 li a pral konsantre sou bese presyon enèji, amelyore mobilite ak ranfòse sistèm kominikasyon ki soutni lavi chak jou ak rezilyans nasyonal.

Nan domèn enèji, Gouvènman an ap vanse ak sa li prezante kòm pi gwo egzèsis akizisyon enèji renouvlab nan Karayib la. Antite ki responsab akizisyon pwodiksyon an ogmante apèl dòf ki te planifye a pou rive 300 megawat kapasite renouvlab ak 150 megawat stokaj batri, ak pwosesis la ki pwograme pou Out 2026. Pwogram net billing lan ap elaji tou, ak posiblite pou ajoute yon lòt 100 megawat enèji renouvlab distribiye ki soti nan kay ak biznis. Tèm referans li yo fini, epi yo atann yon platfòm aplikasyon sou entènèt pi ta ane sa a.

Règleman power wheeling yo, ki ta pèmèt elektrisite ki pwodui yon kote sèvi lòt kote, fini epi yo pibliye nan jounal ofisyèl. Dènye diskisyon yo ap kontinye sou tarif ak bòdwo. Mizajou politik enèji nasyonal la ap finalize tou, ak priyorite ki gen ladan aksè a elektrisite pou senk pousan Jamayiken ki rete yo, efikasite, pri abòdab ak rezilyans devan katastwòf.

Petrojam rete santral pou apwovizyònman gaz ak revni deviz etranjè kòm sèl rafineri petwòl k ap fonksyone nan Karayib la. Pou ane finansye 2026/27 la, lavant ki prevwa yo se 12.21 milyon barik, ladan yo anviwon 7.2 milyon barik pou mache lokal la ak 4.9 milyon pou ekspòtasyon. Konpayi an ap envesti tou US$15 milyon nan travay elektrik, kapasite stokaj ak reyabilitasyon fou.

Nan sektè elektrisite a, Cabinet apwouve heads of terms pou negosyasyon sou yon nouvo lisans ak Jamaica Public Service Company. Ekip negosyasyon an ap tann siyati yon akò non-divilgasyon, pandan y ap angaje konseye legal entènasyonal. Gen yon white paper sou refòm elektrisite k ap revize.

Mezi transpò yo gen ladan yon politik ak plan aksyon nasyonal ki mete ajou, yon alokasyon senk pousan nan amann trafik pou travay sekirite wout, ak $265 milyon ki asiyen pou peryòd Avril 2025 rive Mas 2026. Cabinet apwouve tou devlopman yon politik nasyonal pou sèvis ride-hailing, ak yon komite pilotaj k ap gide opinyon moun ki konsène yo anvan yo prepare yon green paper.

Operatè machin transpò piblik pasaje yo ka wè yon ajisteman pri pasaj 16 pousan ki annatant, pandan plan pi long tèm yo gen ladan modènizasyon flòt, mizajou politik sou laj machin, ankourajman pou inite elektrik ak ibrid, fòmasyon ak pi bon enfrastrikti pakin. Sistèm otobis lekòl riral la, JUTC jere, kounye a transpòte jiska 20,000 elèv chak jou sou plis pase 100 otobis, ak yon lòt 100 otobis lekòl ki planifye. Y ap chèche jwenn yon lòt 100 otobis JUTC tou.

Jamaica reyeli tou nan Category C International Maritime Organization Council, pandan l ap make 50 ane nan IMO ak 25 ane Maritime Authority of Jamaica. Konektivite avyasyon ap elaji atravè akò sèvis ayeryen, tankou travay ki planifye ak Curaçao pi ta ane sa a. Nan telekominikasyon, yo vize mete yon nouvo kab soumaren an operasyon anvan 2027, pandan International Telecommunication Union te prezante plan nasyonal telekominikasyon ijans lan bay Gouvènman an pi bonè ane sa a apre Hurricane Melissa te souliye bezwen pou kominikasyon kriz ki rezistan.

Sendike soti nan Jamaica Information Service (Video) · pibliye okòmansman nan .

13 lang disponib

Lòt kouvèti